Upravo objavljena monografija „Sorte vinove loze Hrvatskog
zagorja“ iznimno je značajan znanstveni i gospodarski događaj. Autor je
profesor na Agronomskom fakltetu u Zagrebu dr. sc. Edi Maletić sa suradnicima.
Rezultat je opsežnog i zahtjevnog znanstveno-stručnog projekta „Zaštita i
revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hvatskog zagorja“, započetog 2006.
godine, kojeg financira Krapinsko-zagorska županija. Zahvaljujući tome,
pronađene su i spašene mnoge tamošnje sorte, npr. čak osam raznih belina,
sokol, modra kosovina...Dokazano je da je Belina starohrvatska roditelj –
chardonnaya! i da ima čak 80-ak potomaka među poznatim međunarodnim sortama. Francuski
joj je naziv Gouais Blanc, njemački Weisser Heunisch.
Stvorena je banka gena, posađen je i pokusni vinograd,
podignut je matični nasad o kojem se brine zabočki Trgocentar i iz kojeg su
dobivene plemke za sadnju, a napravljene su i prve količine vina od tih starih
domorodnih sorata.
Na prezentaciji u prepunoj dvorani u Termama Tuhelj
recenzent monografije, profesor Nikola Mirošević predložio je da se loza pokraj
rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini, koja je jedini otkriveni primjerak stare
krapinske beline proglasi Spomenikom prirode.
Obnovom vinograda starim sortama dobit će se rijetka vina
koja će značajno pojačati konkrentnost zagorskih vina na domaćem i međunarodnom
tržištu.
Počertkom prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo čak 400
raznih sorata, podsjetio je prof. Maletić, danas je ostalo 130.
Ova iznimno vrijedna i raskošna knjiga tiskana je u 3000
primjeraka.(snimio Marko Čolić)
Tople čestitke autoru i bloggeru izdavaču!
OdgovoriIzbrišiRajko Polić
Tople čestitke autoru i bloggeru izdavaču!
OdgovoriIzbrišiRajko Polić