Zelena knjiga -  Hrvatske izvorne sorte vinove loze kruna je velikog projekta zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Upravo je predstavljena na Fakultetu, u prepunoj dvorani Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, a o njoj i o samom projektu govorio je prof. dr. Edi Maletić. To kapitalno djelo rezultat je 20-godišnjeg istraživanja, u što je uloženo puno truda i novca, a obrađeno je 125 sorata. Jeste li ikada čuli za zlorod, vinčušu, preljicu, osukač...? Mnoge su od njih pred nestankom, a gotovo i nema vinograda u koje Maletić i suradnici, njih 13, nisu ušli. 

Cilj je spasiti i obnoviti taj dragocjeni potencijal – potkraj 19. stoljeća imali smo čak 400 izvornih, domaćih sorti! Također je nakana te naše domaće sorte i komercijalno iskoristiti, saditi vinograde koji će ponuditi naša vina na tržištu; prepoznali su to neki naši vinogradari, od njih su stvorili i biznis. Sada je gotovo pola hrvatskih vinograda pod graševinom, plavcem malim i malvazijom istarskom. U svijetu je inače, barata se tim brojkama, od 5 do 10.000 sorata!? Dominiraju, znamo, chardonnay i cabernet sauvignon, 20-ak ih je od toga najtraženijih i najpopularnijih.

Projekt je imao i značajan odjek u svjetskim stručnim krugovima: prisjetimo se samo kako je dokazano da je slavni zinfandel naš crljenak, tj. tribidrag! A dokazano je i da je (istarska) borgonja – frankovka, a belina starohrvatska jedan od roditelja chardonnaya! Isplatila se i potraga za identitetom malvasije dubrovačke, od dva trsa sada se tamo uzgajaju komercijalno isplativi vinogradi, dobija vino iznimne kakvoće...

Na promociji knjige i projekta prof. dr. Ivan Pejić govorio je o bitnoj molekularno-genetičkoj identifikaciji sorata. Klonska kolekcija danas je u „banci“ na fakultetskoj Jazbini u Zagrebu, pa u Splitu, Poreču, u Hrvatskom zagorju, na Krku...Govorila je prof. dr. Jasminka Karoglan Kontić, jedna od najvrijednijih sudionika projekta.    

Ova knjiga enciklopedijskih značajki rađena je tri godine, obiluje brojnim dragocjenim fotografijama, a izdavač je Hrvatska agencija za prirodu i okoliš. (na slikama su Maletić, Karoglan Kontić i Pejić)