Pelješac je jedno od hrvatskih najvažnijih i (i međunarodno) najpoznatijih vinorodno-vinskih područja. Na ovom velikom poluotoku (samo je Istra veća), od Stona pa do Orebića brojne su vinarije i slavni vinogradarski položaji, prisjetimo se samo Dingača i Postupa…Već godinama s tim se bogatstvom mogu upoznati vinoljupci ali i brojni turisti na Danima otvorenih vrata peljeških podruma. Najveća je to vinska manifestacija u Dalmaciji, a održava se 6. i 7. prosinca, sada 14. put. Prvoga dana ocjenjuju se mlada vina, sprema se i lovački gulaš… a sljedećeg je obilazak vinarija.

Tako će biti i ove godine, a manifestacija je najavljena ovog četvrtka (7.11.) u Zagrebu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pod ravnateljskom „palicom“ Alme Radoš. Brojnim novinarima i predstavnicima medija o priredbi ali i općenito o Pelješcu i njegovim lozama i vinima govorili su i Ana Barać i Slobodan Rosić, predstavnici udruga Pelješki vinski puti i Plavac mali, te Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

„Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata bit će rekordno po broju posjetitelja i po broju vinarija. Očekujemo više od četiri tisuće gostiju iz Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke i Zagreba, a od Stona do Mokala uključene su 32 vinarije“, poručio je Rosić. Ana Barać, ističući kvalitetu i posebnost plavca reče: „U Dalmaciji je stara izreka „Svaku sortu hvali, ali plavac mali sadi“. Na Pelješcu se proizvodi 90 posto od ukupne hrvatske proizvodnje plavca malog. Na južnim stranama okrenutim prema moru sunce tri puta obasjava lozu. Prvi put direktnim zračenjem po vinogradu, drugi put u lomu svjetlosti od mora prema vinogradu te od kamena prema

lozi. Zbog neujednačenosti zriobe na grozdu plavca mogu se naći bobice od zelenih

nedozrelih do suhvica. Ova nedozrela bobica vinu će dati lepršavu svježinu, a suhvica

punoću i bogatstvo mirisa suhog voća. Vinova loza stoljećima osigurava egzistenciju

Pelješčana čija se tradicija nastavlja i prenosi  generacijama. U čast trudu pelješkog

težaka i da bi se što vjernije prikazala tradicija uzgoja loze na škrtim i nepristupačnim

terenima, u Putnikoviću je ove godine svečano otvoren Prvi hrvatski muzej vinarstva i

vinogradarstva.“

Dakako, uz slasne zalogaje potočena su i brojna pelješka vina, ne samo najpoznatiji plavac mali i ostali crnjaci u raznim kombinacijama (pa je ugodno iznenadio 100 postotni mantseran, koji je obično potpora plavcima pa i dingaču), nego i bijela (pošip, rukatac, maraština, i kupaže…) te rosei.

I da podsjetim: dingač je postao prvo međunarodno zaštićeno (i to kao tada čuveno - s današnjim značenjem vrhunsko) vino s područja tadašnje Jugoslavije, dakako i Hrvatske. U nas je dingač zaštićen kao čuveni (vrhunski) još 1961. (slijedio je također čuveni postup, s isto sjajnog, susjednog položaja Postup.) A tamošnja zadruga/vinarija osnovana je 1902.