Brda, na samoj granici Slovenje i Italije, gdje se zovu Collio, jedno je od ponajboljih vinorodnih europskih područja, ali i nedovoljno vrednovano, iako je na glasu bilo još u doba K&K. Ima tamo, s obje strane, vinara svjetskoga glasa.

Među takve spada i vinarija obitelji Jakončič, u Kozani iznad Gorice. Osnovana je još davne 1847. godine! Danas u njoj rade Aljoša jakončič, koji nam je bio uzoran domaćin, te roditelji Danica i Igor i brat Mitja, a obrađuju 15 hektara vinograda, na izvrsnim položajima. Tlo je uglavnom lapor, što vinima daje mineralni štih. Ima i ponešto kamenih terena, na njima uspijeva 5000 loza sauvignona bijelog od kojih dobivaju 2000 litara vina.

U ovom vrlo ljubaznom i srdačnom domaćinstvu prvo će vas dočekati s pjenušcima; rose je napravljen od crnog i bijelog pinota, a posebno dojmljiv bijeli od rebule. Nazivaju se Mosaic; Aljoša Jakončič obrazlaže da su pjenušce počeli raditi 1995. i to iz gušta, za vlastitu dušu. Imaju francuski štih, godišnje naprave oko 15.000 litara. - Pravi vinari ne rade vino radi zarade, nego iz ljubavi, iz strasti; da se proslave u lokalnom okruženju, a na kraju završe u – New Yorku, ponosan je Aljoša. Dobitnici su mnogih nagrada, posebno se ističu Decanterove.

Osim spomenutih sorata, uzgajaju i chardonnay, malvaziju (za kupaže), tokaj koji tu zovu, radi EU zabrane, jakot, sivi pinot od kojeg su odlučili raditi i tzv. narančasto vino; izvoze i u Kinu. Od crnih imaju još i merlot, za koji Jakončič kaže da upravo u Goriškim Brdima izvrsno uspijeva, te cabernet sauvignon. Rade puno kupaža, cuveea, a imaju i liniju više kategorije bijelih i crnih vina nazvanu Carolina, po praprabaki, sa suprugom Mihaelom osnivačici vinarije, te select. U podrumu je mnoštvo drvenih bačava, od barika preko onih od 600 litara do velikih. Posebno u oko upadaju bačvice napravljene u obliku jajeta – izvrsne su za dozrijevanje vina, lako se izbacuje neželjeni talog. A, primjerice, Carolina bela dozrijeva u drvu, u bačvama od 600 l, nekoliko mjeseci, mješavina je chardonnaya, rebule i sauvignona koji, ranije bran, daje finu kiselinu. - Mi njegujemo svoj specifičan stil, veli Aljoša.

Goste dočekuju i s izvrsnim lokalnim sirom i salamom posebno finog okusa; svako domaćinstvo koje drži do sebe ih obavezno radi, a imaju i natjecanje. U njihove fine zalogaje uvjerila se i skupina zagrebačkih novinara koja je, u organizaciji PR agencije Drimia i Martine Lukačević imanje posjetila baš u vrijeme berbe, u kojoj su se i sami okušali.  (snimke Julio Frangen)