ponedjeljak, 15. veljače 2016.




Ljubitelji plemenite kapljice mogli su uživati ovoga ponedjeljka u ponudi istarskih vina, u prvome redu u mladim malvazijama, na En Primeur kušanju u zagrebačkoj Esplanadi. Već peti put - mali jubilej – istarski su vinari, njih 40 i nešto, točili svoje mlade malvazije: već spremne za koji dan za bocu, ili za još dobrodošlo dozrijevanje, odležavanje...Lanjska je berba, očito, bila posebno povoljna, sve je ovisilo o vinaru, podrumaru...Od svih kušanih vina tek dva, tri nisu udovoljila visokom standardu; općenito, ponekim se može prigovoriti nedovoljno kiseline, previše neprovrelog šećera...Istarski su vinari, oni već itekako etablirani i dokazani, kao i tek početnici, pokazali da na njih svakako valja računati u ukupnoj hrvatskoj vinskoj ponudi.

petak, 12. veljače 2016.



Upravo objavljena monografija „Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja“ iznimno je značajan znanstveni i gospodarski događaj. Autor je profesor na Agronomskom fakltetu u Zagrebu dr. sc. Edi Maletić sa suradnicima. Rezultat je opsežnog i zahtjevnog znanstveno-stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hvatskog zagorja“, započetog 2006. godine, kojeg financira Krapinsko-zagorska županija. Zahvaljujući tome, pronađene su i spašene mnoge tamošnje sorte, npr. čak osam raznih belina, sokol, modra kosovina...Dokazano je da je Belina starohrvatska roditelj – chardonnaya! i da ima čak 80-ak potomaka među poznatim međunarodnim sortama. Francuski joj je naziv Gouais Blanc, njemački Weisser Heunisch.
Stvorena je banka gena, posađen je i pokusni vinograd, podignut je matični nasad o kojem se brine zabočki Trgocentar i iz kojeg su dobivene plemke za sadnju, a napravljene su i prve količine vina od tih starih domorodnih sorata.
Na prezentaciji u prepunoj dvorani u Termama Tuhelj recenzent monografije, profesor Nikola Mirošević predložio je da se loza pokraj rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini, koja je jedini otkriveni primjerak stare krapinske beline proglasi Spomenikom prirode.
Obnovom vinograda starim sortama dobit će se rijetka vina koja će značajno pojačati konkrentnost zagorskih vina na domaćem i međunarodnom tržištu.
Počertkom prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo čak 400 raznih sorata, podsjetio je prof. Maletić, danas je ostalo 130.
Ova iznimno vrijedna i raskošna knjiga tiskana je u 3000 primjeraka.(snimio Marko Čolić)





četvrtak, 11. veljače 2016.



Ocjene vina u novoj seriji treće godine Vinskih zvijezda.

GRAŠEVINA VELIKA BERBA, 2011.
Iločki podrumi, Ilok
13 %, 299 kn
Veliko vino; izvrsno, posebno. Zavodljivo u mirisu, kristalno zlatne boje. Bogato, impresivno, s predikatnom notom. Zrelo, puno, kompleksno. Vino za užitke, za posebne prigode.
Iločke točionice *****










CHARDONNAY, 2013.
Misna vina d.o.o., Trnava
Alkohol 13,5 %, cijena 45 kn
Moćno vino, puno, kompleksno, zrelo. Pitko i još svježe. Iskreno. Nadomak zlata...
Vrutak ***











VINA BELJE CABERNET SAUVIGNON MERLOT, 2011.
Podrumi Belje, Kneževi Vinogradi
Alkohol 14 %, cijena 75 kn
Fini mirisi, voćni, višnja, maraska, crni ribiz. Živo, svježe, puno, djeluje mladenački. Dobar potencijal.
Superkonzum ***











TRAMINAC, 2013.
Misna vina d.o.o., Trnava
Alkohol 14,5 %, cijena 47 kn
Osjeti se sorta, ali bez finoće, alkohol peče. Prerano ostarjelo.
Vrutak












PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.
LEGENDA: bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Vino s odličnim odnosom cijene i kakvoće J
ŽIRI: U restoranu Apetit City u Masarykovoj ocjenjivali su sommelierka Jelena Šimić Valentić, vinski trgovac Dino Kušen, enolog i vinar Ivica Perak i organizatori, novinari vinski kritičari Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić. Vina je posluživao Marko Maloševac.



utorak, 9. veljače 2016.



Prvo od dva ovogodišnja premijerna kušanja mladih vina nove berbe – En Premieur – uspješno je održano u Esplanadi. Smaragdna dvorana bila je prepuna – i vinara i posjetitelja, tako da je dobro što su se Istrani odvojili i svoj će peti nastup pred zagrebačkom publikom imati sljedećeg ponedjeljka. Ovo karakteristično predstavljanje mladih vina profesionalnoj i široj vinoljubačkoj javnosti organizirale su udruge Graševina  Croatica, Vina Dalmacije i Bregovita Hrvatska, uz potporu Udruženja vinarstva pri HGK. U prvom su planu bile autohtone sorte, u koje uvrštavamo i najpopularniju graševinu, pa pošip, vugava, pušipel, škrlet, kraljevina...Dakako, nezaobilazni su bili i chardonnayi, sauvignoni, rajnski rizlinzi, muškati
a našlo se i ponekog mladog crvenog vina, frankovke, crnog pinota, mješavine sorata; pravo iznenađenje bila je mješavina syraha i tannata(!), jedinstvenog južnameričkog favorita, u nas raritetnog, iz vinarije Prigora.
Nastupila je 21 vinarija iz Slavonije i Podunavlja, 10 iz Dalmacije i 24 iz tzv. Bregovite Hrvatske (Međimurje, Zagorje, Prigorje, Plešivica,Moslavina).   
Pokazalo se da je lanjska berba bila iznimna, ali i zahtjevna, bilo je podosta muka s visokim šećerima, jakim alkoholima...Prve boce već će za koji dan na tržište, a sad preostaje da vidimo što su lani napravili istarski vinari (najavljeno ih je 50-ak) s malvazijom u prvom redu, pa teranom...(snimke J. Frangen)

ponedjeljak, 8. veljače 2016.



Svjetski je poznata tvrtka Bottega, iz mjesta Bibano di Godega, blizu Conegliana, a ni Venecija nije daleko. Regija je to prosecca, talijanskog pjenušca koji se u najboljim izvedbama mjeri s pravim šampanjcima, a proizvodi se od lokalne domorodne sorte glera.

Sjedište kompanije je u prelijepoj Villi Rosini iz 19. stoljeća, okruženoj zelenim livadama i s 10-ak hektara vinograda.  Bottega proizvodi i mirna vina od raznih sorti, npr. Amarone dela Valpolicella i Chianti classico u Toskani, gdje isto imaju vinariju. Na glasu su im i rakije/grape i likeri pod imenima Alexander, Bottega i Cellini. Grožđe se uzgaja organski, a boce za rakije ekskluzivnog dizajna ručno su puhane u vlastitoj tvornici stakla. Sve je – vrhunski i originalno.
Glavni je protagonist Sandro Bottega (51), a uz njega tvrtku vode i mlađi brat Stefano i sestra Barbara. Sandrov djed Domenico posao je utemeljio 20-ih godina prošlog stoljeća. Danas imaju oko 150 zaposlenika; prosječan im je godišnji promet 40-ak milijuna eura, izvoze u 120 zemalja na svim kontinentima, odnedavno se njihova vina mogu nabaviti i u Hrvatskoj.
Nadaleko je poznata njihova popularna jesenska berbena svečanost – La festa del Vendemia - početkom rujna, kada se u Godegi okupe vinski trgovci, poslovni partneri, sommelieri, novinari i gosti iz čitavog svijeta a u bogatom programu zabave i uživanja u delicijama posebno mjesto ima opera pod zvijezdama.