U wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici održano je deseto, jubilarno izdanje "Vinskih razgovora s Tomislavom Stiplošekom", vinske radionice koja je istovremeno i svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje i tako sukreira tijek razgovora.

Stiplošekovi gosti bili su iz vinarije Dalmacijavino: Ivan Kuštra, član uprave i direktor financija; Kristina Pinkert, direktorica vinarije i Viktor Zdilar, enolog /tehnolog.

Kad je tvrtku kupio Luka Diel-Zadro, počinje rekonstrukcija cijele tvrtke pa tako i snaženje vinskog dijela. Ugašene su male, nerentabilne vinarije po otocima, a i prostor u Splitu bi u budućnosti trebao biti samo distributivni centar. Vinska priča Dalmacijavina seli se u vinariju u okolici Drniša, u Petrovo polje, gdje imaju nasad od dvjestotinjak hektara vinograda. Vinarija još nije tehnološki na nivou na kojem bi trebala biti, ali i na tome se radi, javlja Silvija Munda (Udruga GET).

Prvi zadatak koji su si postavili, bio je okupljanje nove, sposobne ekipe. Prvo, doveli su mladog i perspektivnog enologa Viktora Zdilara. On je iz Imotskog, koji ima sličan teroire kao i Drniš, tako da on ima potrebno predznanje o mogućnostima koje ova regija pruža. Drugi su napravili nedavno kad su za direktoricu uzeli Kristinu Pinkert iz Baranje.

Kušani su Debit, R'kaciteli (Ova sorta neobičnog naziva datira još iz 3000. godine pr.Kr., a poznata je kao jedna od najstarijih svjetskih sorti grožđa), Sv. Cecilija, dobivena od autohtone dalmatinske sorte maraštine), Merlot, Merlot Barrique;  kako je običaj na Vinskim razgovorima predstaviti i pokoju premijeru i/ili skriveni dragulj vinarije, tako je i ekipa iz Dalmacijavina na kušanje donijela i dva vina koja još uvijek odležavaju u svojim bačvama. To su Plavina (berba 2018. pokazuje jako lijep potencijal, suprotan od onog što se očekuje od sorte Plavina);  na tržište je tek planiraju poslati, u malim količinama kao selekciju; te Cabernet sauvignon.

Kao najbolje vino, publika je ocijenila Plavinu i tu je uočen problem... Kako prezentirati plavinu kao sortu? Strancima nije poznata, a većina naših ljudi će odmahnuti glavom na sam njen spomen. Međutim, ekipa iz Dalmacijavina dokazala je da Plavina može biti itekako dobro vino. T. Stiplošek je rekao da bi trebalo ustrajati u prezentaciji Plavine kao sortnog vina, dati si truda i vremena i od nje napraviti brend. Jer jednom davno je, primjerice, i zinfandel bio nepoznata sorta.