Pršut je kralj svakog stola, pogotovo kod narezaka; izvorno
hrvatski dakako. A kakvi su to naši najbolji pršuti pokazano je predstavnicima
medija ove srijede (3.4.) u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom
najavljena naša najveća manifestaciji na tu temu, peti Dani hrvatskog
pršuta, koji će se održati 26. i 27. travnja, prvi put u Zagrebu, s početkom u
hotelu Internacional.
Sudjelovat će dvadesetak proizvođača, članova Klastera
Hrvatski pršut, koji su već poslali uzorke na tradicionalno ocjenjivanje, za
koji dan. Tko će biti ovogodišnji šampion, doznat će se prvog dana
manifestacije, 26. travnja u Internationalu. Uz to organizirat će se i dodatni
sadržaji, poput radionica i okruglih stolova, najavila je Alma Radoš, PR
manager.
Iako je u proteklih nekoliko godina
proizvodnja pršuta u našoj zemlji narasla 40 posto, potražnja je još uvijek
dvostruko veća od ponude. U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća pršuta,
a proizvede oko 350 tisuća. Da je potencijal domaće pršutarske proizvodnje
velik potvrđuju u Klasteru Hrvatski pršut koji okuplja proizvođače četiri
certificirana i zaštićena pršuta – krčki, istarski, drniški i dalmatinski.
Dalmatinski se razlikuju od istarskih i
krčkih jer se u postupku rabi samo morska sol, dok za ova druga dva proizvođači
koriste i začinsko bilje.
„Samo smanjenjem uvoza zamjenskih
proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz nekoliko godina možemo
udvostručiti proizvodnju“, kazao je tom prigodom Ante Madir, izvršni direktor
Klastera Hrvatskog pršuta.
Do novog proglašenja još je uvijek
aktualni šampion istarski pršut, iako ga uz krčki u ukupnoj proizvodnji ima
najmanje. S udjelom većim od 90 posto najviše je dalmatinskog, a Igor Miljak
predsjednik Uprave PPK Karlovac kaže kako je za njegovu kvalitetu iznimno važan
odabir sirovine, dok je specifikacijom strogo propisana svaka
pojedina faza proizvodnje. I bura, dakako.
Drniški je prvi zaštićeni pršut iz
Dalmacije, a Drago Pletikosa, predsjednik Udruge drniškog pršuta ističe kako su
razlike u odnosu na dalmatinski minimalne; jer to je ista priča.
Ana Babić iz pršutane Voštane kazala je da
je bura presudna u sušenju sva ta četiri hrvatska pršuta.
“Zbog svojih vrhunskih senzorskih
svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne
kemije, hrvatski pršuti imaju velik izvozni potencijal i velik potencijal
za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu. Najnoviji statistički
podaci za 2018. pokazuju značajan porast izvoza proizvoda od plećke i buta za
59 posto, ali nažalost još uvijek sa 6,5 milijuna eura izvoza ne pokrivamo niti
trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne
kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 tisuća komada
godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta“, upozorio je Dragan
Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Dani hrvatskog pršuta završavanju 27.
travnja atraktivnom prezentacijom na Trgu bana Jelačića, koja počinje već u 8
sati ujutro, i prodajom pršuta po prigodnim cijenama. Manifestaciju organizira
Klaster Hrvatskog pršuta.
Nema komentara:
Objavi komentar