subota, 6. lipnja 2015.

Naša prva i najstarija marina, u Puntu na otoku Krku, nedavno je proslavila pola stoljeća od osnutka sa tri broda (1964.). Među najvećima je i najbolje opremljenima u nas, gosti im stalno uplovljavaju, mnogi tu stalno drže svoja raskošna plovila kojima se cijena ističe u milijunima eura. I ovih dana, kad se ljeto tek najavljuje, puna je posjetitelja. Na idealnom je mjestu, u mirnom zaštićenom zaljevu, u blizini je zračna luka, a i autocesta prema Rijeci i Zagrebu, te susjednim zemljama. U marini se stalno nešto dograđuje, uređuje, sada ima oko 850 vezova i još 500 tzv. suhih, na kopnu. Preuređen je i mali hotel u sklopu marine, Kanajt.
Sada su odlučili promijeniti i jelovnik u svom popularnom restoranu tik do mora, pa su u povodu toga upriličili prezentaciju za novinare. Suorganizator im je bila Udruga WOW (Women on Wine, Žene i vino) i njena predsjednica Sanja Muzaferija koja se pobrinula za tu prigodu dovesti krčke vinare i njihova vina. Domaćin je bila Renata Marević, izvršna direktorica Marine Punat d.o.o, također i članica WOW-a.
Na jelovniku su dakako nezaobilazni krčko/vrbnički specijalitet, šurlice s gulašem, i nadaleko čuveni krčki sirevi. Od hladnih jela npr. riblji namaz na bruscheti, namaz od bakalara, carpaccio od inćuna, salata i carpaccio od hobotnice, marinirane kozice, dimljena tuna…Slijede zeleni pljukanci s kozicama, tagliatelle s crnim tartufom i pekorinom, njoki s plodovima mora, mini ražnjići od piletine i povrća, terina od liganja, komadići grdobine u vlascu, lignje na padelu…Među slasticama su domaći sladoled i sladoled s bučinim košticama i uljem, rožata, krema od mascarponea i voća… 

Sa svojim vinima, među kojima dominira dakako domorodna (vrbnička) žlahtina, predstavile su se vinarije Nada – Juranić, Kuća vina Ivan Katunar i Šipun Ivice Dobrinčića, enologa koji je vodio glavnu riječ pri degustaciji. Potočen je i Juranićev pjenušac od žlahtine, kušalo se i autohtoni suščan/sansigot  u crvenoj i rose izvedbi, chardonnay. Dobrinčić se pohvalio da je nedavno posadio i posve rijetku, gotovo iščezlu, sjajnu domorodnu troiščinu (sa Suska). Obznanio je i da Vrbenčani sve masovnije sade žlahtinu. (snimio Rene Karaman)    

četvrtak, 4. lipnja 2015.

Novi, završni nastavak ove serije ocjena za Vinske zvijezde.
WOODBRIDGE ZINFANDEL, 2013.
R. Mondavi, Kalifornija
Alkohol 13,5 %, cijena 49,60 kn
Elegantno, meko, zaobljeno, pitko, dovoljno svježe. Tamno voće, začinska nota.
Vrutak ***













PRESIDENT DINGAČ RADOVIĆ, 2012.
PZ Potomje, Pelješac
Alkohol 16,2 %, cijena 305,60 kn
Slasno, čvrsto, kompleksno; tipično. Bogat nos. Crno voće. Uz brudet od jastoga, ramstek s crnim njokima.
Roto dinamic ***
GRAŠEVINA ADŽIĆ, 2014.
A. Adžić, Kutjevo
Alkohol 12,5 %, cijena 64,50 kn
Mekano, svježe, mineralno; karakterističan okus zelene jabuke. Nije sasvim harmonično, još premlado.
Miva













BONAPARTE PLAVAC MALI, 2013.
Vina Rota, Kuna
Alkohol 14 %, cijena 46,90 kn
Jednostavno, svakodnevno vino. Tanično i grubo.
Žuto stablo














PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.
Bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Odličan odnos cijene i kakvoće J

ŽIRI: Ocjenjivali smo u restoranu Apetit City u Masarykovoj. U žiriju su bili Morana Zibar, urednica Taste of Croatia, Davor Barać, vinski novinar, Mario Meštrović, sommelier i ugostitelj, Ivica Perak, enolog i  vinar, te organizatori, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić.  Vina je točio Marko Maloševac. 

srijeda, 3. lipnja 2015.


Sve više je u vinogradarstvu i vinarstvu, u svijetu a i kod nas, pristaša i protagonista što prirodnije, ekološke proizvodnje. Zabilježio sam nekoliko takvih primjera za nedavna posjeta Furlaniji i Colliu/ Brdima.
Na dobrom je glasu, a u nas gotovo nepoznata, vinarija Ronco Severo u mjestašcu Prepotto blizu Udina, koju vodi Stefano Novello. Naslijedio je prije 15 godina oca, ima 11 ha, loza starih i 55 godina,  vinogradi su na 250 metara, na odličnom, laporastom tlu. – Radim sve prirodno, bez kemije, lani mi se to, u lošoj godini, pokazalo posebno dobrim, kaže, jer je bakar kojim prskam učvrstio kožicu grožđu. Želim čisto vino kakvo daju grožđe i teritorij, dodaje.
Podosta je autohtonih ili regionalnih sorata, uzgaja pinot grigio (sivi), friulano (nekadašnji naziv tokaj), chardonnay, rebulu, pikolit, a od crnih merlot, refošk i schioppetino koji potječe baš iz tog kraja. Od bijelih radi i mješavinu nazvanu Severo Bianco. Primjenjuje duge maceracije, od 28 do 40 dana, ne rabi umjetne kvasce, enzime, ni sumpor (jedino nekoliko dana prije punjenja u boce), vino ne filtrira niti ne bistri. U bačvama vino dozrijeva 2,5 godine, merlot tri, potom još 6 mjeseci u bocama. Ima velike drvene bačve od 2-3000 litara i klasične barrique, od slavonskog hrasta. Zanimljivost: za svoja osebujna, posebna vina naručio je u Češkoj i posebne čaše, elegantne, lagane, koje su proizvedene bez olova.
Blizu je, na brdu u prelijepom krajoliku punom slikovitih vinograda, u Rosazzu, vinarija Silvana Zamoa i obitelji. Uzgajaju i lokalne, autohtone sorte kao što su rebula, malvazija, pinot sivi, friulano, pa sauvignon, od crnih merlot, cabernet sauvignon, refošk, crni pinot, pa schioppetino i pignolo. Od ovog potonjeg posebno je dojmljivo vino koje se pamti; od picolita pak rade slatko vino. Prije sedam godina počeo je raditi u vinogradu i podrumu bez primjene kemije, i udružio se s još trojicom vinara u tom naumu kako bi i druge nagovorili. Sada ih u tom vinogorju -  Rosazzo Collio Orientali del Friuli – slijedi već 40 vinara!
Nicolo Bensa i njegova La Castellada poznati su i našim upućenim vinoljupcima, njegova su se vina i u nas prodavala. Jedna je od zvijezda glasovitih Brda/Collia, susjed mu je Joško Gravner, imanje je u Oslavii/Oslavju iznad Gorizie/Gorice, na samoj (sada nevidljivoj) slovensko-talijanskoj granici. Elegantna su to, profinjena vina koja odaju brižnu ruku i u vinogradu i nadasve u podrumu. Srdačni, simpatični Niko više je puta bio u Hrvatskoj, i na vinskim festivalima, a i ja sam ga nekoliko puta posjetio u njegovom podrumu punom drvenih bačava. S bratom Giorgiom vinariju je osnovao 1985. godine, sada su mu se u poslu pridružili i sinovi Stefano i Matteo. Otpočetka rabi najprirodnije moguće postupke, bez kemije, insekticida, herbicida…u potpunosti iskorištavajući izvrstan vinogradarski položaj, zdrav okoliš, mikroklimu, tlo…Duge su maceracije, s pokožicom, mošt tada počinje i vrenje s izvornim kvascima…U podrumu rabi velike drvene bačve i barrique, u kojima vino po nekoliko godina dozrijeva, potom i u bocama, pa je tako sada na tržištu najaktualnija berba 2009. Vina radi od friulana, sivog pinota, rebule, chardonnaya, sauvignona…izdvojenih po sortama, ali i mješavine kao što su Bianco della Castellada (pinot, chardonnay i sauvignon) ili Rosso dela Castellada (merlot i cabernet sauvignon). I on se žali na lošu i tešku lanjsku godinu, ali mlada vina koja smo kušali još iz bačava to ne pokazuju. (snimio Ž. Suhadolnik)     

petak, 29. svibnja 2015.


Tomislav Voštinić relativno je novo ime na našoj vinskoj sceni, ali već daje naslutiti da će biti i zapaženo. Živi u Ivanić Gradu, vinogradi su mu, i vrlo lijepa klijet s atraktivnom kušaonicom na Graberskom brdu, u Ivanićgradsko-voloderskom vinogorju. Na visini su od 195 metara, to je brdo najviši vrh od Medvednice do Moslavačke gore. Ima tamo loze još od 1936. godine, od djeda i bake Klasnić, pa se i vinarija zove Voštinić – Klasnić.
Sada Tomislav živi od vina; prije toga osam je godina bio optičar u obiteljskoj firmi. No, zagrijao se za vinarstvo, promijenio profesiju, studirao je na Veleučilištu u Požegi a radio je i u Moralićevoj vinariji u Božjakovini. Stručni mu je suradnik, ali i bliski prijatelj Miodrag Hruškar iz Vinoeksperta.
Obrađuje 3,5 hektara vlastitih vinograda i još ima 1,5 ha s crnim sortama u Suzi u Baranji. Najviše je, dakako primjereno za to područje, domorodnog škrleta, oko 70 posto. Ima i muškat otonel i žuti (tek posađen), graševinu i chardonnay. Od crnih ima cabernet sauvignon i merlot (za bordošku kombinaciju) koje trži pod imenom „red“,  te syrah koji posebno buteljira. Brend gradi na škrletu, i to vrlo uspješno, to vino zavređuje sve pohvale. Rabi najsuvremeniju tehnologiju, prerađuje hlađeno grožđe, škrlet macerira. Okušao se i u ekološkoj proizvodnji, no odustao je, veli da se ne isplati. Ukupno napravi do 40.000 litara vina godišnje. Neuobičajena mu je oprema boca, a svako vino ima etiketu druge boje.   
I još jedna pohvalna novost za mladog vinara: prvi pokusni pjenušac napravio je 2011. godine, sada već ima 350 boca iz berbe 2012., od škrleta.   (Na slici Kreše Škrinjara s djedom Zlatkom)

Naša najstarija vinska izložba – zelinska – održat će se 5. i 6. lipnja 47. put! Osnovao ju je još 1860. godine poznati vinogradarski stručnjak Dragutin Stražimir, koji se smatra utemeljiteljem našeg modernog vinogradarstva.
Organizatori su u središtu Sv. Ivana Zeline pripremili vrlo bogat i raznovrstan program. Svečano otvaranje Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, kako se otprije nekoliko godina ambiciozno zove ova priredba u petak je 5. 6. u 19.30 sati, kojom će prigodom biti predane i nagrade za najbolja vina. U subotu se održava modna revija uz pjenušac, jagode i slastice, bit će ponuđen i ručak po popularnim cijenama, prezentirat će se i zelinske loparke. Navečer je u zabavnom programu prikaz berbenih običaja, izvođenje pjesmi i plesova Svetoivanjskog Prigorja, a u sklopu Gemišt festa prezentirat će se robna marka Zelinske kraljevina, te na kvizu birati kralj zelinskih gemišta!
Oba dana trajat će degustacije vina, te sireva, suhomesnatih proizvoda, bučinog ulja itd.
Dodijelit će se brojne nagrade, među ostalima šampionu ledenom vinu graševina obitelji Cmrečnjak iz Štrigove. Stručni žiri ocijenio je 205 uzoraka, veliku zlatnu diplomu dobila su četiri vina, zlatnu diplomu 64. Najbolju kraljevinu, dobitnicu nagrade Ljerka Habuzin ove godine ima obitelj Puhelek Purek iz G. Psarjeva. To vino ujedno je i dobitnik tradicionalne novinarske nagrade D. Stražimir za najbolju opremu i dizajn boce, a sastoji se od skulpture tamošnjeg naivnog umjetnika Ivana Antolkovića. Etiketa je uradak dizajnerica M. Bronić i K. Volf. Tajnica novinarskog žirija, ujedno i tajnica Izložbe je Štefica Kramarić, a glavna u organizaciji Marinka Zubčić, šefica Turističke zajednice.
  

Nova serija ocjena za Vinske zvijezde.
GOLDBERG GRAŠEVINA VINA BELJE, 2013. (polusuho)
Belje, Kneževi Vinogradi
Alkohol 13 %, cijena 140 kn
Raskošno, plemenito, vrlo uglađeno, živo. Ostatak šećera odlično uklopljen. Lagani botritis.
Superkonzum ****













MALVASIJA DUBROVAČKA MARIN DRŽIĆ IUBILARUM, 2013.
Vinogradarstvo i vinarstvo d.o.o. Crvik, Konavle
Alkohol 12,9 %, cijena 88 kn
Snažno, puno, sočno. Naglašeno drvo. Kremasto, traje.
Dropi promocija













POY PRESTIGE, brut
Mladina, Jastrebarsko
Cijena 140 kn
Dobro perla, ali su mjehurići preveliki. U mirisu korica kruha. U ustima obično, grublje.
Superkonzum













FRANKOVKA, 2013.
OPG I. Ivanić, Kutina
Alkohol 12,5 %, cijena 50 kn
Svježe, jednostavno. Obično. Tanjeg tijela, ponešto voćnosti. Uz gulaš.
Skrlet.com













PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.
Bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Odličan odnos cijene i kakvoće J
ŽIRI: Ocjenjivali smo u restoranu Apetit City u Masarykovoj. U žiriju su bili Morana Zibar, urednica Taste of Croatia, Davor Barać, vinski novinar, Mario Meštrović, sommelier i ugostitelj, Ivica Perak, enolog i  vinar, te organizatori, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić.  Vina je točio Marko Maloševac.  



srijeda, 27. svibnja 2015.

Sauvignon (blanc, bijeli) popularan je širom svijeta. Osobine tog vina, bilo samog bilo blendiranog s drugim sortama (chardonnay npr.) jako su dopadljive vinskoj publici. Bio je to dobar razlog da se 2010. godine, u okrilju već planetarno cijenjenog Concoursa Mondiala de Bruxelles pokrene Concours Mondial du Sauvignon, svojevrsno svjetsko prvenstvo sauvignona. Direktor mu je Thomas Costenoble. No ovaj Concours manje je natjecateljskog karaktera, više je upućen na tržište i dijalog o tome kakve su vrline (i mane) tog vina i tehnologija kojima se sve dobiva.
Ovogodišnji, 6. Concours Mondial du Sauvignon prvi je puta održan u Italiji, svjetskoj vinskoj velesili općenito, pa tako i za sauvignone. Domaćin je bila regija Furlanija – Julijska krajina, talijanski Friuli -Venezia Gulia (a na furlanskom – dvojezični su tamo nazivi – Friul Vignesie Julie), glavno područje za sauvignon. Baza je bio šarmantan grad Udine, za kojeg tamošnji stanovnici i dalje drže da je trebao biti glavni grad te autonomne pokrajine, a ne Trst. Samo natjecanje, odnosno ocjenjivanje, održano je u gradiću Buttrio, pola sata vožnje od Udina, u zgradi tamošnjeg enološkog učilišta u Villi di Toppo Florio. Bilo je prijavljeno čak 800 uzoraka iz 20-ak zemalja, od Čilea do Srbije, koje je ocijenilo 50-ak međunarodnih sudaca, mnogi od njih i višegodišnji članovi žirija za Concours Mondial de Bruxelles, pa tako i vaš izvjestitelj. Bila su i dva hrvatska vina, no ostala su bez odličja, a suci iz Hrvatske bili su još i Lino Cotić, Željko Suhadolnik i Saša Špiranec.
Šampioni su - najbolji nebarikirani sauvignon: Sebastien Treuillet '14, Francuska, Pouilly Fume; barikirani: Fransola '14, Španjolska, Penedes; najbolji slatki: Giesen The Brothers Late Harvest '13, N. Zeland, Marlborough.
Uoči natjecanja održan je i stručni skup te prezentacija raznih sauvignona; Saša Špiranec sa svojom tvrtkom Vinart predstavio je sauvignone iz Austrije, Slovenije i Hrvatske – posjetitelji su puno komplimenata uputili Bolfanovom vinu. Boravak u ovoj regiji, poznatoj po poljodjelstvu i nadasve vinogradarstvu i vinarstvu, iskorišten je i za posjete nekim uglednim vinarijama i razgled prelijepih vinograda i položaja, dakako i za kušanje vina od tamošnjih tipičnih i domorodnih sorti, od rebule do schioppettina. Zvijezda je svakako domorodni friulano – vino i sorta koji su se nekad zvali tokaj (tocai), ali je EU zabranila taj naziv zbog Mađarske i tokajca. I novi je naziv itekako prihvaćen; možda je to dobar primjer za naše istarske vinare ako im se doista onemogući uporaba imena teran: istrijan, kako neki predlažu, posve bi ga dobro mogao zamijeniti. (Na slikama Ž. Suhadolnika i L. Cotića
su i prizori iz Muzeja vina u glasovitoj vinariji Pittaro.)