CRNO ZLATO PELJEŠCA: Najbolje crno vino na svijetu iz Kiridžijina podruma

Ovo je najbolje crno vino na svijetu! – oduševljeno je uskliknuo Leo Gracin kušajući ga u podrumu Vedrana Kiridžije. Dr. sc. Gracin je itekakav vinski znalac, iskusan enolog i vinar, savjetnik, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
Vedran Kiridžija jedan je od najpoznatijih proizvođača dingača, iz Potomja je gdje mu je i podrum, nadomak slavnog Dingača; već godinama njegovi su dingači (a i obični plavci) u samom hrvatskom vrhu. U pet bačvica - barriqueua zapremine 225 litara, od francuskog, američkog i slavonskog hrasta godinu dana dozrijevalo je 1100 litara tog dingača iz berbe 2012. Sada je na daljnjem zrenju u posudi od inoksa. Što s tako dragocjenom kapljicom? Dozrijevat će sigurno još 1,5 do dvije godine, a hoće li ga potom napuniti u boce kao posebnu, reprezentativnu seriju ili će ga izmiješati s dingačima iz ostalih bačava? Ovaj iznimno drag čovjek ali i podosta škrt u priči nasmijao se: A vidjet ćemo hoće li i onda biti najbolji na svijetu…       
Aktualan je sada trenutak za priču o vrsnim Vedranovim vinima – na tržište kreću nova godišta: plavac '12 (sa 13,2 % alkohola), Tajano plavac mali '10 (14,2 %) i dingač '10 (15,3 %). Kao i u slavnih francuskih vinara – pravi vinoljupci s nestrpljenjem iščekuju što će konkretno ova nova serija (osim ushita) ponuditi.
Kiridžija, iako je vinogradarstvo duga obiteljska tradicija, bio je pomorac, u Americi. Mora se ostavio 1988. i prionuo svojoj lozi – a valja podsjetiti i da vino radi samo od svojih trsova, i u podrumu je sve ručni rad! Oko 20.000 je u njega panjeva, polovica od toga na Dingaču, ostatak u polju. Loze su stare 30-ak godina, baš kako valja. Prvu je butelju napunio berbom 1995. Sada prosječno dobije do 4000 litara dingača i 6 -7000 plavca. Tajano plavac stari je pelješki pojam za vino nastalo miješanjem s više položaja; u ovome slučaju plavca, nešto više od pola s Dingača a ostalo iz polja. Sjajno vino u koje se zaljubi na prvi pogled, tj. gutljaj. A s dingačem, u modernoj izvedbi nasuprot nekadašnjoj sklonosti tradicionalnijoj, više rustikalnoj varijanti, obogatio je hrvatsko vinarstvo najvišim dometima.

Skoru berbu  očekuje prosječnu, nešto niži prinos, ali i niže alkohole, baš željene od 14,5 %.