Tomislav Voštinić relativno je novo ime na našoj vinskoj sceni, ali već daje naslutiti da će biti i zapaženo. Živi u Ivanić Gradu, vinogradi su mu, i vrlo lijepa klijet s atraktivnom kušaonicom na Graberskom brdu, u Ivanićgradsko-voloderskom vinogorju. Na visini su od 195 metara, to je brdo najviši vrh od Medvednice do Moslavačke gore. Ima tamo loze još od 1936. godine, od djeda i bake Klasnić, pa se i vinarija zove Voštinić – Klasnić.

Sada Tomislav živi od vina; prije toga osam je godina bio optičar u obiteljskoj firmi. No, zagrijao se za vinarstvo, promijenio profesiju, studirao je na Veleučilištu u Požegi a radio je i u Moralićevoj vinariji u Božjakovini. Stručni mu je suradnik, ali i bliski prijatelj Miodrag Hruškar iz Vinoeksperta.

Obrađuje 3,5 hektara vlastitih vinograda i još ima 1,5 ha s crnim sortama u Suzi u Baranji. Najviše je, dakako primjereno za to područje, domorodnog škrleta, oko 70 posto. Ima i muškat otonel i žuti (tek posađen), graševinu i chardonnay. Od crnih ima cabernet sauvignon i merlot (za bordošku kombinaciju) koje trži pod imenom „red“,  te syrah koji posebno buteljira. Brend gradi na škrletu, i to vrlo uspješno, to vino zavređuje sve pohvale. Rabi najsuvremeniju tehnologiju, prerađuje hlađeno grožđe, škrlet macerira. Okušao se i u ekološkoj proizvodnji, no odustao je, veli da se ne isplati. Ukupno napravi do 40.000 litara vina godišnje. Neuobičajena mu je oprema boca, a svako vino ima etiketu druge boje.   
I još jedna pohvalna novost za mladog vinara: prvi pokusni pjenušac napravio je 2011. godine, sada već ima 350 boca iz berbe 2012., od škrleta.   (Na slici Kreše Škrinjara s djedom Zlatkom)

Naša najstarija vinska izložba – zelinska – održat će se 5. i 6. lipnja 47. put! Osnovao ju je još 1860. godine poznati vinogradarski stručnjak Dragutin Stražimir, koji se smatra utemeljiteljem našeg modernog vinogradarstva.

Organizatori su u središtu Sv. Ivana Zeline pripremili vrlo bogat i raznovrstan program. Svečano otvaranje Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, kako se otprije nekoliko godina ambiciozno zove ova priredba u petak je 5. 6. u 19.30 sati, kojom će prigodom biti predane i nagrade za najbolja vina. U subotu se održava modna revija uz pjenušac, jagode i slastice, bit će ponuđen i ručak po popularnim cijenama, prezentirat će se i zelinske loparke. Navečer je u zabavnom programu prikaz berbenih običaja, izvođenje pjesmi i plesova Svetoivanjskog Prigorja, a u sklopu Gemišt festa prezentirat će se robna marka Zelinske kraljevina, te na kvizu birati kralj zelinskih gemišta!
Oba dana trajat će degustacije vina, te sireva, suhomesnatih proizvoda, bučinog ulja itd.
Dodijelit će se brojne nagrade, među ostalima šampionu ledenom vinu graševina obitelji Cmrečnjak iz Štrigove. Stručni žiri ocijenio je 205 uzoraka, veliku zlatnu diplomu dobila su četiri vina, zlatnu diplomu 64. Najbolju kraljevinu, dobitnicu nagrade Ljerka Habuzin ove godine ima obitelj Puhelek Purek iz G. Psarjeva. To vino ujedno je i dobitnik tradicionalne novinarske nagrade D. Stražimir za najbolju opremu i dizajn boce, a sastoji se od skulpture tamošnjeg naivnog umjetnika Ivana Antolkovića. Etiketa je uradak dizajnerica M. Bronić i K. Volf. Tajnica novinarskog žirija, ujedno i tajnica Izložbe je Štefica Kramarić, a glavna u organizaciji Marinka Zubčić, šefica Turističke zajednice.

  

Nova serija ocjena za Vinske zvijezde.

GOLDBERG GRAŠEVINA VINA BELJE, 2013. (polusuho)

Belje, Kneževi Vinogradi

Alkohol 13 %, cijena 140 kn

Raskošno, plemenito, vrlo uglađeno, živo. Ostatak šećera odlično uklopljen. Lagani botritis.

Superkonzum ****

MALVASIJA DUBROVAČKA MARIN DRŽIĆ IUBILARUM, 2013.

Vinogradarstvo i vinarstvo d.o.o. Crvik, Konavle

Alkohol 12,9 %, cijena 88 kn

Snažno, puno, sočno. Naglašeno drvo. Kremasto, traje.

Dropi promocija

POY PRESTIGE, brut

Mladina, Jastrebarsko

Cijena 140 kn

Dobro perla, ali su mjehurići preveliki. U mirisu korica kruha. U ustima obično, grublje.

Superkonzum

FRANKOVKA, 2013.

OPG I. Ivanić, Kutina

Alkohol 12,5 %, cijena 50 kn

Svježe, jednostavno. Obično. Tanjeg tijela, ponešto voćnosti. Uz gulaš.

Skrlet.com

PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Odličan odnos cijene i kakvoće J

ŽIRI: Ocjenjivali smo u restoranu Apetit City u Masarykovoj. U žiriju su bili Morana Zibar, urednica Taste of Croatia, Davor Barać, vinski novinar, Mario Meštrović, sommelier i ugostitelj, Ivica Perak, enolog i  vinar, te organizatori, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić.  Vina je točio Marko Maloševac.  

Sauvignon (blanc, bijeli) popularan je širom svijeta. Osobine tog vina, bilo samog bilo blendiranog s drugim sortama (chardonnay npr.) jako su dopadljive vinskoj publici. Bio je to dobar razlog da se 2010. godine, u okrilju već planetarno cijenjenog Concoursa Mondiala de Bruxelles pokrene Concours Mondial du Sauvignon, svojevrsno svjetsko prvenstvo sauvignona. Direktor mu je Thomas Costenoble. No ovaj Concours manje je natjecateljskog karaktera, više je upućen na tržište i dijalog o tome kakve su vrline (i mane) tog vina i tehnologija kojima se sve dobiva.

Ovogodišnji, 6. Concours Mondial du Sauvignon prvi je puta održan u Italiji, svjetskoj vinskoj velesili općenito, pa tako i za sauvignone. Domaćin je bila regija Furlanija – Julijska krajina, talijanski Friuli -Venezia Gulia (a na furlanskom – dvojezični su tamo nazivi – Friul Vignesie Julie), glavno područje za sauvignon. Baza je bio šarmantan grad Udine, za kojeg tamošnji stanovnici i dalje drže da je trebao biti glavni grad te autonomne pokrajine, a ne Trst. Samo natjecanje, odnosno ocjenjivanje, održano je u gradiću Buttrio, pola sata vožnje od Udina, u zgradi tamošnjeg enološkog učilišta u Villi di Toppo Florio. Bilo je prijavljeno čak 800 uzoraka iz 20-ak zemalja, od Čilea do Srbije, koje je ocijenilo 50-ak međunarodnih sudaca, mnogi od njih i višegodišnji članovi žirija za Concours Mondial de Bruxelles, pa tako i vaš izvjestitelj. Bila su i dva hrvatska vina, no ostala su bez odličja, a suci iz Hrvatske bili su još i Lino Cotić, Željko Suhadolnik i Saša Špiranec.

Šampioni su - najbolji nebarikirani sauvignon: Sebastien Treuillet '14, Francuska, Pouilly Fume; barikirani: Fransola '14, Španjolska, Penedes; najbolji slatki: Giesen The Brothers Late Harvest '13, N. Zeland, Marlborough.

Uoči natjecanja održan je i stručni skup te prezentacija raznih sauvignona; Saša Špiranec sa svojom tvrtkom Vinart predstavio je sauvignone iz Austrije, Slovenije i Hrvatske – posjetitelji su puno komplimenata uputili Bolfanovom vinu. Boravak u ovoj regiji, poznatoj po poljodjelstvu i nadasve vinogradarstvu i vinarstvu, iskorišten je i za posjete nekim uglednim vinarijama i razgled prelijepih vinograda i položaja, dakako i za kušanje vina od tamošnjih tipičnih i domorodnih sorti, od rebule do schioppettina. Zvijezda je svakako domorodni friulano – vino i sorta koji su se nekad zvali tokaj (tocai), ali je EU zabranila taj naziv zbog Mađarske i tokajca. I novi je naziv itekako prihvaćen; možda je to dobar primjer za naše istarske vinare ako im se doista onemogući uporaba imena teran: istrijan, kako neki predlažu, posve bi ga dobro mogao zamijeniti. (Na slikama Ž. Suhadolnika i L. Cotića

su i prizori iz Muzeja vina u glasovitoj vinariji Pittaro.)        

  

Nova serija ocjena za Vinske zvijezde.

ZLATAN PLAVAC GRAND CRU, 2010.

Zlatan otok, Hvar

Alkohol 15 %, cijena 199,70 kn

Kompleksno, čisto, koncentrirano, zaobljeno. Elegantno, bogato. Uz gusku, zeca, pašticadu…

Vrutak ****

KOZLOVIĆ MALVAZIJA, 2014.

G. Kozlović, Momjan

Alkohol 12 %, cijena 78,50 kn

Ugodan miris,  voćno-cvjetne arome. Svježe, naglašena kiselina, pitko. Fali malo elegancije.

Miva

CABERNET SAUVIGNON, 2012.

Morgan Bay Cellars, Kalifornija

Alkohol 13 %, cijena 59,60 kn

Korektno, pitko, dotjerano. Dobro za svakodnevnu uporabu.

Vrutak

ROTA PLAVAC MALI, 2012.

Vina Rota, Kuna

Alkohol 15 %, cijena 69,90 kn

Skromno. Ima voćnosti, herbalne note. Slast se uklapa, ali je tanično, grubo, stiska usta.

Žuto stablo

PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Odličan odnos cijene i kakvoće J

ŽIRI: Ocjenjivali smo u restoranu Apetit City u Masarykovoj. U žiriju su bili Morana Zibar, urednica Taste of Croatia, Davor Barać, vinski novinar, Mario Meštrović, sommelier i ugostitelj, Ivica Perak, enolog i  vinar, te organizatori, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić.  Vina je točio Marko Maloševac.  

Badelov Korlat merlot 2011. početkom ovog mjeseca na jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina, Concours Mondial de Bruxelles održanom u Jesolu u Italiji, osvojio je sjajno priznanje, Veliku zlatnu medalju! Spomenem li da se natjecalo više od 8000 vina iz čitavog svijeta, uspjeh je još značajniji.

Ali, što je to Korlat? Upućeni vinoljupci znaju: prije deset godina počela je obrada divljeg, makijom zaraslog kamenjara naziva Korlat blizu Benkovca. Posebnim strojevima drobljen je kamen, potom je u malim pukotinama sa zemljom sađena loza. Niknuo je tu vinograd koji je označio ne samo prekretnicu u poslovanju tvrtke Badel 1862 nego i način obrade zapuštenih dalmatinskih pustara; slijedili su taj primjer Plenković, Gracin, Grabovac… pa Katunar na Krku…

Tamo je zasađeno (crnim sortama – cabernet sauvignon, merlot i syrah) oko 100 hektara; sada prosječno godišnje naprave 220.000 litara vina. Ni u Benkovcu ni u Badelu nakon korlatskih vina ništa više nije isto, sa 33 značajnih odličja u posljednjih pet godina nadmašena je i dotad neprikosnovena daruvarska vinarija. 

Dvije prestižne medalje (na Concoursu i srebro za Korlat Merlot Boutique 2011.) bile su povod za prezentaciju novinarima u sjedištu Badela; ali i za premijeru noviteta, Korlata Rose 2014! Vino je to od 75 % caberneta i ostalo od syraha, sa 13 % alkohola, čak 7 g/l kiselina, suho; puno je, robusno, moćno, izražene voćnosti, pitke svježine…syrah mu je dao živost. U lanjskoj teškoj vinogradarskoj godini, pa i na Korlatu, gdje je bio iznadprosječni višak kišnih dana a manjak sunčanih, uspjeli su napraviti vino koje nije samo ljetno, koje se pije čitave godine, i kao aperitiv ali i kao pratnja brojnim jelima, primorskim i kontinentalnim. Predstavljajući ga, Dubravko Ćuk, direktor vinogradarstva i vinarstva i glavni enolog,  morao je priznati da su se itekako pomučili u podrumu, ali i u vinogradu, birajući pravodobni rok berbe.

Naprotiv, slavljenički merlot bran je 22. i 23. kolovoza 2011., najranije dosad! Ekstremno sušno i iznimno sunčano doba vegetacije dalo je slavljeničko vino, ali i, zbog niskog prinosa, samo 13.300 boca! Desetak dana nakon toga brano je tamo grožđe za Korlat Merlot Boutique 2011.; slatko crno vino, nastalo posebnim postupkom, prosušivanjem grožđa na trsu.

Nema dobrog vina bez sparivanja s dobrim jelom, pa se za to ovom prigodom pobrinula sjajna ekipa iz Agave u Tkalči, na čelu s njihovim voditeljem, sommelierom Darkom Lugarićem i chefom Belizarom Milošem.

Vinarija Boškinac Borisa Šuljića pravi je hrvatski enogastro dragulj; u sklopu je malog, raskošnog elitnog boutique hotela, na atraktivnoj lokaciji okruženoj šumom i vinogradima, između Novalje i Stare Novalje. Vinograde je tamo posadio prije 15 godina, na zemljištu koje nije bilo obrađivano, na odmorenom tlu, što je omogućilo i maksimalno prirodan pristup uzgoju i tretmanu loze. Tlo je pjeskovito, što se odražava i u mineralnosti njegovih vina. Na 10 hektara od crnih sorata ima cabernet sauvignon i merlot, a od bijelih chardonnay, sauvignon, debit i, najvažniji, gegić.

Stara je to, domorodna sorta otoka Paga kojoj je prijetilo izumiranje, i uvelike je baš Šuljićeva zasluga što je gegić opstao i ponovno se proširio. Poznatiji po starom obiteljskom nadimku Boškinac – uostalom, to je dominanti detalj na savršeno dizajniranim etiketama njegovih vina – gegiću pristupa studiozno, istražuje njegove mogućnosti, mane i vrline, i slobodno se može reći da je tim vinom značajno obogatio našu izvornu vinsku ponudu.  Baš je gegić bio uvod u raskošnu večeru održanu u Bistrou Apetit u Jurjevskoj na kojoj su se u nekoliko sljedova predstavile majstorije Boškinčeva restorana (na slici s bratom Antonom i Ivanom Jugom, voditeljem Apetita). Iz teške je vinogradarske godine 2014. što se odrazilo na nižim alakoholima (11 %) nego obično; baš takav pitak je, odlično aperitivno i ljetno vino. - Naučili smo da gegić može i u lošoj godini dati dobro i užitno vino, kaže Šuljić. Odličnim pićem dobrodošlice, ali i pratnjom uz neka jela pokazao se i rose od merlota. Ipak, zvijezda vinarije crni je Boškinac, kupaža caberneta sauvignona  i merlota, kojeg  radi samo u dobrim godištima. A od njih onda je to 2007., nažalost preostalo je tek 50-ak butelja, samo za posebne prigode. Elegantna su to vina, zaobljena, harmonična, iako viših alkohola; primjetan je njegov vlastiti stil rada, i u vinogradu i u podrumu. Boškinac veli da ručno obrađuje svaki grozd, i to je preduvjet posebnosti vina. 

+

Boškinac Ocu, prvo vino uz zalogaje, svojevrsni je homage ocu kojeg se Boškinac često i rado prisjeti, složeno je od gegića, debita, sauvignona i chardonnaya, blago macerirano. Grand Cuvee, i iz imena je vidljivo, posebno je vino, snažno, bogato; Boškinac Rožolj (ime je lokalni naziv i asocira na ružine latice), pitak je, dobro odnjegovan syrah, a kruna večeri, uz paški tiramisu, ekskluzivnu slasticu tamošnjih Karmelićanki, bio je prošek od merlota. Spomenut ću i menu, iako je iza suhoparnih naziva teško nazrijeti svu raskoš i bogatstvo okusa u tanjuru (za koje su snage udružili chef Bistroa Apetit Goran Kočiš i Chef hotela Boškinac Marko Alilović):

carppacio od paške janjetine, mousse od rakova i kanaštrele, salata od pikantne hobotnice i, naravno, legendarna paška janjetina.

PLAVCIMA se više ne diči samo Dalmacija: ta naša elitna sorta obogaćena je novom lokacijom, najsjevernijom dosad. Anton Katunar iz Vrbnika posadio je na tri hektara plavac mali na položaju Šupele, iznad Baške, u blizini povijesne crkvice Sv. Lucije (Baščanska ploča!). Ponešto vinograda ima i u Vrbničkom polju, gdje je i atraktivna vinarija. No, u kamenjaru Šupele – poseban stroj drobio je kamen kad se 2006. pripremala sadnja loze – na 30 ha od čega je dosad zasađeno 25 ha, izloženom vjetru, suncu i moru, ima oko 230.000 trsova, od toga nešto više od 100.000 žlahtine.

Sa strmih obronaka Šupele, gdje loza daje pravo ekološko vino, dosad su bile tri berbe plavca, a lanjska i predlanjska predstavljene su u prostorijama Udruge plavac mali – Zagreb (šef Velimir Bohač). Vina je točio Toni Katunar, sin koji preuzima sve više poslova u vinariji i vinogradu, a stručni komentar dala je naša poznata enloginja Ivanka Rosati. Bila je to prigoda i da se usporede lanjske žlahtine iz Vrbničkog polja i sa Šupela; svi komentari išli su u prilog ovog potonjoj. Posebne pohvale zaradio je i syrah Sv. Lucija s iste lokacije.    

Nova serija ocjena za Vinske zvijezde.

KOZLOVIĆ MUŠKAT, 2014. (poluslatko)

G. Kozlović, Momjan

Alkohol 11,5 %, cijena 89,50 kn

Naglašena sortnost. Aromatično ali preslatko. Za posebne prigode.

Miva ***

TEZORO MALVASIJA DUBROVAČKA, 2013.

Ob. Crvik, Konavle

Alkohol 13,8 %, cijena 98 kn

Kompleksno, bogato, skladno. Vrlo dobro tijelo. Zrelo voće, malo začina, medne note. Užitak!

Dropi promocija ***

CRNI PINOT RISOVAC, 2013.

OPG I. Ivanić, Kutina

Alkohol 13,6 %, cijena 81,75 kn

Čisto, korektno, svježe, sortno. Bez nekih senzacija, obično.

skrlet.com

DINGAČ MATUŠKO, 2010.

Matuško vina d.o.o., Potomje

Alkohol 14,6 %, cijena 125,70 kn

Neskladno. Nečist miris (bret), naglašena vanilija u okusu.

Vrutak

PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari…i to vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema  ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo; dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Bodovna granica za odličja: srebro *** od 85 do 89,9 bodova; zlato **** od 90 do 94,9; veliko zlato *****od 95 do 98,9 Velika zvijezda od 99 do 100 bodova. Odličan odnos cijene i kakvoće J

ŽIRI: Ocjenjivali smo u restoranu Apetit City u Masarykovoj. U žiriju su bili Morana Zibar, urednica Taste of Croatia, Davor Barać, vinski novinar, Mario Meštrović, sommelier i ugostitelj, Ivica Perak, enolog i  vinar, te organizatori, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić.  Vina je točio Marko Maloševac.  

Nesvakidašnji, još u nas nezabilježen vinski „dvoboj“ zbio se u zagrebačkom Klubu Zagoraca u Palmotićevoj ulici. U tim simpatičnim prostorima nazvanim „Zagorje vu srcu“ koje raznim aktivnostima već godinu dana puni Franjo Sinković, posve miroljubivo i u dobrom raspoloženju snage su odmjerili naš Sjever i Jug. U organizaciji Mam-vina i njegova šefa Mladena Horića, uz pomoć glavnog urednika njihove revije Svijet u čaši Željka Suhadolnika i uz stručno vodstvo enologa i potpredsjednika Hrvatskog sommelier kluba Franje Francema  kušano je šest vina šestorice zagorskih vinara i isto toliko s juga Dalmacije.

Zagorske su boje branili Bolfanovi i Zdolcovi sauvignoni, Matošev rajnski rizling, Šafranov žuti muškat, Petračev rose merlot i pravi raritet, lokalni, domorodni Severov sokol cesargradski. (Šteta da se ovom atraktivnom događaju nije pridružio, naročito nekim od svojih vrsnih pjenušaca i Boris Vuglec.)

U južnoj paleti dominirali su dakako plavci: Miličićev dingač, Antunovićev postup, Badelov Ivan Dolac, plavac Rota Terrae Rote, Mimičina ruža omiška i Plenkovićev zlatan plavac. Oko njih su se okupili članovi Udruge plavac mali – Zagreb.

Valja podsjetiti da je već desetak godina, zahvaljujući nekolicini tamošnjih vinogradara i vinara, zagorsko vinarstvo u zapaženom usponu, neke su od tih etiketa i u samom hrvatskom vrhu. Zato i ne čudi, iako susret i prezentacija vina nisu imali natjecateljski karakter, da su mi zagorska vina u cjelini ostavila bolji dojam, da su bila dotjeranija, čišća, pitkija. Bilo bi zanimljivo nekom drugom prigodom usporediti i zagorska crna vina s dalmatinskim crnjacima, a zašto da ne i slavonskim…   

Još boljem raspoloženju brojnih gostiju pridonijele su i vinima primjerene delicije, od pršuta do slasnog kuhanog bunceka. (snimio Julio Frangen)  

Od danas pa do nedjelje Istra i Poreč u središtu su vinske pozornosti: tamo se održava Vinistra, 22. međunarodna izložba vina i opreme.

Među viđenijim istarskim vinarima je i obitelj Rossi iz Vižinade (ove godine zlato za crni pinot). Marino i supruga Ines (enologinja koja je diplomirala u prvoj generaciji na vinarstvu u porečkom institutu) s trojicom sinova brinu se o 40.000 loza na gotovo 11 hektara, na dobrim brdskim položajima, ponešto grožđa nabave i od rodbine.

Glavna je sorta dakako malvazija (oko 70%), imaju i teran, chardonnay, žuti muškat, cabernet sauvignon i tek posađen merlot. Četvrti su naraštaj, obitelj Rossi vinom se počela baviti još 1885.; Marino je prve boce počeo puniti 2003. godine, prije toga vino su zbog povoljnih uvjeta prodavali u Italiju, u Trst.

Zanimljivo, prvu slavu stekli su – rakijama; još na Vinistri 1998. dvije njihove rakije osvojile su zlato, bio je to poticaj da se ozbiljnije prione poslu. Uslijedile su zlatne medalje i za malvazije. Marino veli da se rakije bolje prodaju, vina posvuda ima puno,a rakija, od loze, imaju više vrsta. Međutim, sada su postale kočnice razvoju vinarstva, pa bi neke etikete uklonili kako bi se posvetili proizvodnji pjenušaca. Baš za njih zasadili su prije nekoliko godina jedan teren malvazijom i sauvignonom.

Ističe im se i novitet, rose, napravili su ga prvi put prije tri godine od 85 % caberneta sauvignona i 15 % terana, i zadovoljni su, tražen je, dobro se prodaje.

Podrum im je odlično opremljen, i suvremenom tehnologijom, posudama od inoksa ali i drvenim bačvama i sa 6 barika za dozrijevanje terana.

Najstariji sin Luka završava vinarstvo u Poreču, pa će se ravnopravno primiti posla u vinariji, Marko pak studira strojarstvo a najmlađi Luka (ima 15 godina) već je pokazao talent za kušanje i ocjenjivanje vina. Rossijevi  uzgajaju i masline, ali to im ulje nije glavni prodajni artikl. Zato se bave i turizmom, u atraktivno uređenoj kušaonici mogu primiti autobus gostiju, a u zasebim zgradama uredili su dva apartmana sa četiri sobe (i 4 zvjezdice); sad očekuju prve službene goste.